Predavačica: DRAGICA KORENJAK, dipl. manag. posl. sustava
Neki od naglaska iz sadržaja predavanja:
STARENJE STANOVNIŠTVA
Stanovništvo Slovenije u prosjeku bilo je staro 43 godine 2016., a prije pedeset godina imali su 33 godine. Za nekoliko godina, u Sloveniji, svaki četvrti stanovnik će biti stariji od 55 godina.
Ljudi često odlaze u mirovinu jer se osjećaju manje kompetentnim od svojih mlađih kolega i vide mirovinu kao spasenje.
Umirovljenika iz obveznog osiguranja i korisnika 20% prijevremene ili starosne mirovine ukupno je 617.200 (ZPIZ, 12/2017).
Stariji će zastupati gotovo jednu trećinu stanovništva Slovenije 2060. godine. Osjećat ćemo posljedice starenja u različitim područjima, od obrazovanja i rada do mirovine.
Umirovljenici mogu nastaviti raditi na nepuno radno vrijeme ili kao vanjski savjetnici.
Samo u Grčkoj je niža stopa zaposlenosti starijih nego u Sloveniji. EU ima 67,6% onih u dobi od 55 do 59 godina i 38,8% populacije od 60 do 64 godine.
Slovenija ima 55,2% radnog stanovništva u dobi od 55 do 59 godina, a samo 15,9% od 60 do 66 godina. Zanimljivo je da ima Švedska 66,4% zaposlenika u dobi 60 do 64 godine.
Međugeneracijska pitanja također igraju važnu ulogu u tvrtkama koje se suočavaju s međugeneracijskim promjenama. Općenito, treba osigurati optimalno miješanje generacija i optimalno stvaranje međugeneracijskih odnosa.
Stjecanje znanja i prijenos znanja između generacija igraju važnu ulogu u upravljanju znanjem u tvrtkama.
Mlađi radnici, na primjer, imaju više iskustva s novim tehnologijama, a stariji radnici imaju veću mrežu kontakata i više iskustva u rješavanju konfliktnih situacija u tvrtki, sa zahtjevnijim klijentima itd.
Važno je stvoriti čovjeku uvjete za uspješno umirovljenje i prilagodbu aktivnog, poslovnog i privatnog života.
Prije umirovljenja aktivnosti su one s kojima osoba stječe odgovarajuće vještine za planiranje treće životne karijere.
